logo

Objavljen novi natječaj (TO 8.5.1.) za konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 30. travnja 2020. treći Natječaj za provedbu Podmjere 8.5. „Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava“- provedba tipa operacije 8.5.1 „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

 

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 100.000.000,00 kuna, a prihvatljivi korisnici su šumoposjednici te udruge šumoposjednika. Intenzitet potpore je 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Tip operacije 8.5.1 „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“, s obzirom na veliki udio degradiranih šuma u Republici Hrvatskoj, bit će primjenjivana prvenstveno na panjačama, šikarama i šibljacima te drugim privatnim i državnim degradiranim oblicima šumskih sastojina. Također, u okviru ovoga tipa operacije provodit će se konverzija pretežito onih privatnih šuma kod kojih je bitno narušena struktura vrsta kao rezultat neodgovarajućeg gospodarenja u prošlosti kojim se izgubio ili značajno smanjio udio glavne vrste. Nadalje, šumske kulture, osobito monokulture alohtonih vrsta drveća ovim tipom operacije će biti postupno prevedene u mješovite šume visokog uzgojnog oblika sastavljene od autohtonih vrsta drveća, izbjegavajući sadnju samo jedne vrste odnosno stvaranje čistih sastojina.

Tablica 1. Udio degradiranih i ostalih uzgojnih oblika šumskih sastojina u Republici Hrvatskoj

UZGOJNI OBLIK POVRŠINA (ha) POSTOTAK (%)
Visoke šume 1.283.562 53,42
Panjače 533.828 22,22
Šikare 359.498 14,96
Šibljaci 75.595 3,15
Makije 54.614 2,27
Garig 23.437 0,98
Šumske kulture 70.021 2,91
Šumske plantaže 2.228 0,09
Ukupno 2.402.783 100

DEGRADACIJA (lat. degradatio – vraćanje na niži stupanj razvoja) je stanje šume nastalo pod utjecajem biotskih i abiotskih faktora, a karakteriziraju ga narušena strukturna izgrađenost, smanjene prirasne mogućnosti i kvaliteta stabala te narušene stanišne mogućnosti.

KONVERZIJA (REKONSTRUKCIJA) je prevođenje šume u viši uzgojni oblik. Na primjer, prevodi se panjaču u visoku šumu sjemenjaču. Konverzija može biti indirektna i direktna. Indirektna konverzija označava korištenje postojećih stabala ili izbojaka, kod kojih se mjerama njege koristeći biološki potencijal sastojine stvaraju uvjeti za prirodnu obnovu i prevođenje u viši uzgojni oblik. Direktna konverzija (rekonstrukcija) se obavlja sjetvom ili sadnjom i to kada biološki potencijal sastojine ne osigurava uspjeh određenih gospodarskih mjera (uzgojnih) u stvaranju preduvjeta za prirodnu obnovu.

PANJAČA je šuma niskog uzgojnog oblika koju čine stabla nastala vegetativnim putem bilo od izbojaka iz panja ili iz žilja (odnosno iz preostalog dijela stabla poslije sječe).

ŠIKARA zakržljala degradirana šumska sastojina grmolikog oblika s deformiranim, zakržljalim izbojcima različitih vrsta drveća i grmlja, vrlo loše kvalitete. Obično nastaje kao rezultat čestih čistih sječa, brsta stoke ili nekih drugih štetnih biotskih čimbenika. Fiziološko stanje vrsta je takvo da se uzgojnim mjerama ne može puno poboljšati kvaliteta sastojine i indirektnim metodama ju prevesti u viši uzgojni oblik. Vrste koje se koriste kod direktnih metoda prevođenja u viši uzgojni oblik su one koje tu potencijalno pripadaju ili već rastu (klimatogene vrste).

ŠIBLJAK je krajnji degradacijski stupanj šumskih sastojina nastao učestalim sječama, brstom stoke ili pod utjecajem drugih biotskih čimbenika koji su doveli do degradacije šumske sastojine do stadija bez biološke mogućnosti oporavka. Često je čine pionirske vrste drveća. Šibljaci su dosta progaljeni, uzgojni radovi njege ne daju rezultate te prevođenje u viši uzgojni oblik zahtijeva direktne metode. Vrste koje se koriste kod direktnih metoda prevođenja u viši uzgojni oblik su one koje tu potencijalno pripadaju ili već rastu (klimatogene vrste).

MAKIJA je pojam koji se koristi za degradacijski stadij šume na Mediteranu. Struktura makije ekvivalentna je šikari. Makija se prevodi u viši uzgojni oblik, prije svega zaštitom od štetnih čimbenika koji su doveli do degradacije (česte i intezivne siječe, brst stoke), njegom (trijebljenje i reduciranje) prevelikog broja izbojaka iz panja te postepenom obnovom. Kod loših stanišnih uvjeta i jake degradacije prevođenje se obavlja direktnim metodama. Vrste koje se koriste kod direktnih metoda prevođenja u viši uzgojni oblik su one koje tu potencijalno pripadaju ili već rastu (klimatogene vrste).

GARIG je pojam koji se koristi za degradacijski stadij šume na Mediteranu. Karakteriziraju ga progale i grupe grmolikih vrsta koje su obično pionirskog karaktera, vrlo otporne na požare i brst stoke. Glavnih vrsta je vrlo malo ili ih nema. Biološki potencijal vrsta je slab tako da indirektne metode nisu preporučljive. U direktnim metodama konverzije, s obzirom na stanje staništa, koriste se pionirske i klimatogene vrste Mediterana, s ciljem dobivanja mješovitih sastojina.

ŠUMSKA KULTURA je umjetno podignuta šumska sastojina nastala sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica na tlima na kojima duži period nije bilo šumske vegetacije. Vrste koje se koriste za podizanje kultura imaju pionirske osobine.

ŠUMSKA PLANTAŽA je umjetno podignuta šumska sastojina nastala sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica na tlima na kojima duži period nije bilo šumske vegetacije. Vrste koje se koriste za podizanje kultura imaju pionirske osobine. Šumske plantaže podižu se koristeći agrotehničke mjere koje pospješuju primitak (preživljavanje), početni rast i razvoj stabala, intenzivne radove njege, manji broj stabla i dr. Ti radovi uključuju: oranje, iveranje panjeva, startnu gnojidbu, navodnjavanje i dr. Podižu se samo na najkvalitetnijim staništima, s brzorastućim vrstama i vrstama s kratkim ophodnjama.

 

Primjeri prihvatljivih troškova konverzija u Dalmaciji

  1. Konverzije listačama na kršu

A1. Sadnjom sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom

Troškovi konverzije listačama na kršu sadnjom sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom

Rad – tehnologija Normativ Rad/jed. mj./količina kn/ha €/ha
Priprema staništa-ručno 15 rd/ha ručno + motorna pila 5218,00 682,09
Priprema staništa-strojno 2.500 sd/ha buldozer/riperanje 8125,00 1062,09
Postavljanje zaštitne ograde 1 km/33.403 166 m/ha 5544,00 724,71
Sadni materijal C * sadnice (2+0) 7.000 kom/ha (6,75 kn/kom) 47250,00 6176,47
Prijevoz sadnog materijala C * sadnice (2+0) traktor + prikolica 2112,00 276,08
Sadnja sadnog materijala C * sadnice (2+0) 7.000 komada/ha 21650,00 2830,07
Opći troškovi 10% 1 8989,90 1175,15
Trošak podizanja sastojine listača (sadnja sadnica) po hektaru 98888,90 12926,65

Napomena: C* oznaka za kontejnersku sadnicu

 

A2. Sadnjom sadnica uz korištenje štitnika za sadnice

Troškovi konverzije listačama na kršu sadnjom sadnica uz štitnike

Rad – tehnologija Normativ Rad/jed. mj./količina kn/ha €/ha
Priprema staništa-ručno 15 rd/ha ručno + motorna pila 5218,00 682,09
Priprema staništa-strojno 2.500 sd/ha buldozer/riperanje 8125,00 1062,09
Sadni materijal sadnice (2+0) 1.500 kom/ha (6,75 kn/kom) 10125,00 1323,53
Mehanički štitnici 1.500 kom/ha 1.500 kom/ha (10,50 kn/kom) 15750,00 2058,82
Kolci 1.500 kom/ha 1.500 kom/ha (6,75 kn/kom) 10125,00 1323,53
Prijevoz sadnog materijala + štitnici +        
kolci sadnice (2+0) traktor + prikolica 2112,00 276,08
Sadnja sadnog materijala s        
postavljanjem štitnika sadnice (2+0) 1.500 komada/ha 10312,00 1347,97
Opći troškovi 10% 1 6176,70 807,41
Trošak podizanja sastojine listača (sadnja sadnica u polipropilenske štitnike) po hektaru 67943,70 8881,53

Napomena: C* oznaka za kontejnersku sadnicu

 

  1. Konverzija četinjačama na kršu

B1. Sadnjom sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom

Troškovi konverzije četinjačama na kršu sadnjom sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom

Rad – tehnologija Normativ Rad/jed. mj./količina kn/ha €/ha
Priprema staništa-ručno 15 rd/ha ručno + motorna pila 5218,00 682,09
Priprema staništa-strojno 2.500 sd/ha buldozer/riperanje 8125,00 1062,09
Postavljanje zaštitne ograde 1 km/33.403 166 m/ha 5544,00 724,71
Sadni materijal C * sadnice (2+0) 1.500 kom/ha (6,75 kn/kom) 10125,00 1323,53
Prijevoz sadnog materijala C * sadnice (2+0) traktor + prikolica 2112,00 276,08
Sadnja sadnog materijala C * sadnice (2+0) 1.500 komada/ha 6875,00 898,69
Opći troškovi 10% 1 3799,90 496,72
Trošak podizanja sastojina četinjača (sadnja sadnica) po hektaru 41798,90 5463,91

Napomena: C* oznaka za kontejnersku sadnicu

 

B2. Sadnjom sadnica uz korištenje štitnika za sadnice

Troškovi konverzije četinjačama na kršu sadnjom sadnica uz štitnike

Rad – tehnologija Normativ Rad/jed. mj./količina kn/ha €/ha
Priprema staništa-ručno 15 rd/ha ručno + motorna pila 5218,00 682,09
Priprema staništa-strojno 2.500 sd/ha buldozer/riperanje 8125,00 1062,09
Sadni materijal C * sadnice (2+0) 1.500 kom/ha (6,75 kn/kom) 10125,00 1323,53
Mehanički štitnici 1.500 komada 1.500 kom/ha (10,50 kn/kom) 15750,00 2058,82
Prijevoz sadnog materijala + štitnici C * sadnice (2+0) traktor + prikolica 2112,00 276,08
Sadnja sadnog materijala s        
postavljanjem štitnika C * sadnice (2+0) 1.500 komada/ha 9625,00 1258,17
Opći troškovi 10% 1 5095,50 666,08
Trošak podizanja sastojina četinjača (sadnja sadnica zaštićenih mehaničkim štitnicima) po 56050,50 7326,86

Napomena: C* oznaka za kontejnersku sadnicu

 

REKAPITULACIJA STANDARDNIH TROŠKOVA KONVERZIJE PO HEKTARU:

  1. Konverzije listačama na kršu

A1.        Sadnjom sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom (12.927 EUR)

A2.        Sadnjom sadnica uz korištenje štitnika za sadnice (8.882 EUR)

 2. Konverzija četinjačama na kršu

B1.       Sadnjom sadnica sa ograđivanjem zaštitnom ogradom (5.464 EUR)

B2.       Sadnjom sadnica uz korištenje štitnika za sadnice (7.327 EUR)

 

Prihvatljive su isključivo sljedeće vrste drveća prilikom provođenja konverzije:

  1. Hrast lužnjak – Quercus robur;
  2. Hrast kitnjak – Quercus petraea (Matt.) Liebl.;
  3. Hrast cer – Quercus cerris;
  4. Hrast crnika – Quercus ilex;
  5. Hrast medunac – Quercus pubescens;
  6. Obična bukva – Fagus sylvatica;
  7. Poljski jasen – Fraxinus angustifolia Vahl;
  8. Lipa – Tilia;
  9. Crna joha – Alnus glutinosa (L.) Gaertn.;
  10. Bijela joha – Alnus incana (L.) Moench;
  11. Domaće vrste topole i vrbe – Populus sp. i Salix sp. Crna topola – Populus nigra, Bijela topola – Populus alba L., Bijela vrba – Salix alba L., Bademasta vrba – Salix triandra L
  12. Vez – Ulmus laevis syn. U. effusa Willd.
  13. Klen – Acer campestre
  14. Gorski javor – Acer pseudoplatanus
  15. Mliječ – Acer platanoides
  16. Žestilj (kineski javor) – Acer tataricum
  17. Rogač – Ceratonia siliqua
  18. Bijeli grab – Carpinus orientalis
  19. Crni grab – Ostrya carpinifolia
  20. Crni jasen – Fraxinus ornus
  21. Koprivić – Celtis australis
  22. Planika – Arbutus unedo
  23. Uskolisna zelenika – Phillyrea angustifolia
  24. Širokolisna zelenika – Phillyrea latifolia
  25. Lemprika – Viburnum tinus
  26. Crni bor – Pinus nigraF. Arnold
  27. Obični bor – Pinus sylvestris
  28. Alepski bor – Pinus halepensis
  29. Brucijski bor – Pinus brutia
  30. Primorski bor – Pinus pinaster Aiton
  31. Pinija – Pinus pinea
  32. Obični čempres – Cupressus sempervirens
  33. Obična smreka – Picea abies (L.) H. Karst
  34. Obična jela – Abies alba
  35. Voćkarice: Divlja trešnja – Prunus avium (L.) L., Pitomi kesten – Castanea sativa Mill., Divlja kruška – Pyrus pyraster (L.) Burgsd., Divlja jabuka – Malus sylvestris(L.) Mill., Brekinja – Sorbus torminalis (L.) Crantz, Mukinja – Sorbus aria (L.) Crantz, Jarebika – Sorbus aucuparia L., Oskoruša – Sorbus domestica L.

 

Kako bi podnijeli zahtjev za potporu korisnici moraju biti upisani u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Zahtjev za potporu se sastoji od dva dijela i podnosi se u dvije faze. Prvi dio zahtjeva za potporu podnosi se od 1. lipnja 2020. godine od 12:00 sati do 25. rujna 2020. godine do 12:00 sati. 

Sve detalje pogledajte ovdje.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Lokalna razvojna strategija LAG-a Zagora za razdoblje 2014.-2020. (V4/2020.)

Praktični vodič kroz porezni sustav za OPG-ove

Mediji o nama

ERASMUS + Projekt razmjene mladih “UNESCOnnect us!” / televizijski prilog

ERASMUS + Projekt razmjene mladih “Game of Stones” / televizijski prilog

X